Već desetljećima se kreativnost navodi kao jedna od top 5 poslovnih vještina potrebnih današnjim i budućim leaderima, i organizacijama koje planiraju opstati na tržištu. Zadnji takav popis na koji sam naišla, onaj od prošle godine, izlistao je kreativnost na prvo (1) mjesto.
Zanimljivo – izgleda da je kreativnost dobija na vrijednosti kako poslovi i situacije postaju kompleksnije. Ne razumijemo i/ili ne znamo što ćemo s tim – znači, treba nam neko kreativno rješenje! Poznato?
Nakon te konstatacije i dijagnoze, stvari se u većini slučajeva nastave “onako kako smo to uvijek, i prije radili”.
Nije to tako od jučer – još 1959 Asimov je u svom poznato eseju o kreativnosti i generiranju ideja “The world in general disapproves of creativity.” objasnio da “the fact that we celebrate new and original ideas after they’ve become widely accepted doesn’t mean that we truly embrace creativity.”
Ne samo Asimov, već i znanstvenici potvrđuju isto
Istraživači i psiholozi Cornell University-a objavili su istraživanje na temu “The Bias Against Creativity: Why People Desire But Reject Creative Ideas “ u kojem objašnjavaju:
“Creativity causes us to take a negative view of creative ideas and projects, relative to those that are more practical.”
Ova studija, koju je sa suradnicima provela prihologinja Jennifer Mueller, ukazala je na postojanje paradoksa u našem uobičajenom poimanju kreativnosti: “At the same time that we desire creativity, we also fear it.”
No međutim, kada “nova” ideja postane prihvaćena, odjednom i kreativnost koju je donijela postane općeprihvaćena.
Pošto svijet ide dalje, izgleda da se povremeno dogodi neki kreativni “klik”, netko kreativnost krene koristiti na pravi način, na pravom mjestu i u pravo vrijeme – ili je nazove nekim drugim imenom, pa ona izgubi taj katastrofični duh i postane bezazlen poslovni proces koji rezultira većom kvalitetom i inventivnim rješenjem.
Nazove je drugim imenom, kažeš…. hm
Razumijemo li što točno “kreativnost u poslu znači”?
Vrlo jednostavno – Kreativnost je sposobnost, vještina pronalaženja novih rješenja za stara, nova, nepoznata pitanja. Ništa više, i ništa manje od toga.
Što je to onda u njoj tako paralizirajuće?
Pošto o ovoj temi razmišljam već dugo (čitaj, cijeli život), podijeliti ću s vama svoje uvide na temu zašto je tome tako:
Kreativnost je pojam koji se krivo i/ili preusko tumači
Za uvod: pogledajte odličan video u kojem Chris Do priča o razlici umjetnosti i dizajna.
Bit te razlike je u tome što je “Umjetnost ono što radimo kako bi izrazili sebe” , a “Dizajn je ono što radimo kako bi riješili nečiji problem”. Stvar koju smo pri tome izradili može biti ista, ali je naša namjera drugačije, u prvom slučaju je osobna, a u drugom poslovna. Slažete se?
U životu, kad nekome kažemo da je “kreativan” mislimo na umjetnički aspekt tog pojma. Tom jednom riječju mu kažemo da je nepredvidiv (jer se ne zna što će smisliti), nepouzdan (jer mora dočekati inspiraciju), da se igra (a ne radi sistematski i ozbiljno), te da će nepredvidivo dugo tražiti rješenje koje će se baviti njegovim unutrašnjim svijetom, a ne nekom stvarnom praktičnom svrhom koju želimo imati (pojašnjeno gore).
Ako vam je itko ikada rekao da ste kreativni (i nakon toga zalupio vratima), onda jako dobro znate što je sve bilo rečeno između riječi.
Poslovna kreativnost danas
Recimo da je takvo tumačenje zaostalo iz nekog drugog vremena, u kojem se tražila uniformnost i masovnost – vremena stvaranja industrijalizacije, koje je daleko iza nas.
Danas, kad krenemo govoriti o kreativnosti u smislu dizajnerskog razmišljanja – odjednom se dogodi vrlo čvrsta struktura kratkih rokova, procesnog razmišljanja, tehnika kojima se lako induciraju ideje i rješenja koje se nekoliko puta isprobaju i provjere s korisnicima prije nego što se proglase za dobra.
(Kreativan) Proces traženja novih rješenja postaje strukturiran, ali i inspiriran proces, koji “u igru” uključuje sve zainteresirane strane.
Kada je definiramo ovako – ima li još koji dio koji je “scary”?
Ima. Novo je i nepoznato. Da bi došli do Novog, često moramo proći kroz Disruptivno, Kaotično i djelovati Agilno. A niti jedno od tog nije ugodno.
Ugodno je ono što je Sigurno, Mirno i Predvidivo. Ljudi smo, to je dio naše prirode.
Problem je što, dugoročno gledano, Sigurno, Mirno i Predvidivo, ako u poslovnom smislu i postoji, vodi u stagnaciju, vodi u “običnost”, neprepoznatljivost, i time u nedovljnu isplativost. Tko si od nas danas može priuštiti da bude neprepoznatljiv?
Kreativna poslovna zona – mišić koji se vježba
Stoga je redovit i planski ulazak u kreativnu poslovnu zonu must-have. Kreativne poslovne vještine su praksa koja se gradi i vježba kao svaka druga praksa – redovitost, dril i kontinuirani rad na istraživanju onoga što jest, što bi moglo bolje i što se od jučer do danas promijenilo.
Inspiracija se ne čeka, kao što niti bolja vremena ne dolaze dok stojimo.
Želite li o(p)stati, krenite odmah.
Promatrajte, istražite, uvidite, pitajte, slušajte, istražite ideje, istražite i prototipizirajte rješenja, i onda ponovo u krug. Vizualno zabilježite kako bi bolje razumjeli.
Vidjeti ćete kako se hrabrost privremenog i planskog ulaza u “kreativno & nepoznato” područje isplati – naročito kada i vas okolnosti svijeta u kojem živimo same prema njemu poguraju. Nemojte čekati, krenite odmah.
.
Želite li podršku u procesu istraživanja drugačijih poslovnih modela, drugačijih načina probližavanja vašoj publici, strukturiranom brainstormingu i vizualnoj facilitaciji vaših procesa?
Imate li svoje viđenje ili razmišljanje o poslovnoj kreativnosti?
Pišite mi na hello@viziom.net , rado ću odgovoriti na sva vaša pitanja.
