Već desetljećima se kreativnost navodi kao jedna od top 5 poslovnih vještina potrebnih današnjim i budućim leaderima, i organizacijama koje planiraju opstati na tržištu. Zadnji takav popis na koji sam naišla, onaj od prošle godine, izlistao je kreativnost na prvo (1) mjesto.
Zanimljivo – izgleda da je kreativnost dobija na vrijednosti kako poslovi i situacije postaju kompleksnije. Ne razumijemo i/ili ne znamo što ćemo s tim – znači, treba nam neko kreativno rješenje! Poznato?
Nakon te konstatacije i dijagnoze, stvari se u većini slučajeva nastave “onako kako smo to uvijek, i prije radili”.
Nije to tako od jučer – još 1959 Asimov je u svom poznato eseju o kreativnosti i generiranju ideja “The world in general disapproves of creativity.” objasnio da “the fact that we celebrate new and original ideas after they’ve become widely accepted doesn’t mean that we truly embrace creativity.”
Ne samo Asimov, već i znanstvenici potvrđuju isto
Istraživači i psiholozi Cornell University-a objavili su istraživanje na temu “The Bias Against Creativity: Why People Desire But Reject Creative Ideas “ u kojem objašnjavaju:
“Creativity causes us to take a negative view of creative ideas and projects, relative to those that are more practical.”
Ova studija, koju je sa suradnicima provela prihologinja Jennifer Mueller, ukazala je na postojanje paradoksa u našem uobičajenom poimanju kreativnosti: “At the same time that we desire creativity, we also fear it.”
No međutim, kada “nova” ideja postane prihvaćena, odjednom i kreativnost koju je donijela postane općeprihvaćena.
Pošto svijet ide dalje, izgleda da se povremeno dogodi neki kreativni “klik”, netko kreativnost krene koristiti na pravi način, na pravom mjestu i u pravo vrijeme – ili je nazove nekim drugim imenom, pa ona izgubi taj katastrofični duh i postane bezazlen poslovni proces koji rezultira većom kvalitetom i inventivnim rješenjem.
Nazove je drugim imenom, kažeš…. hm
Razumijemo li što točno “kreativnost u poslu znači”?
Vrlo jednostavno – Kreativnost je sposobnost, vještina pronalaženja novih rješenja za stara, nova, nepoznata pitanja. Ništa više, i ništa manje od toga.
Što je to onda u njoj tako paralizirajuće?
Pošto o ovoj temi razmišljam već dugo (čitaj, cijeli život), podijeliti ću s vama svoje uvide na temu zašto je tome tako:
Kreativnost je pojam koji se krivo i/ili preusko tumači
Za uvod: pogledajte odličan video u kojem Chris Do priča o razlici umjetnosti i dizajna.
Bit te razlike je u tome što je “Umjetnost ono što radimo kako bi izrazili sebe” , a “Dizajn je ono što radimo kako bi riješili nečiji problem”. Stvar koju smo pri tome izradili može biti ista, ali je naša namjera drugačije, u prvom slučaju je osobna, a u drugom poslovna. Slažete se?
U životu, kad nekome kažemo da je “kreativan” mislimo na umjetnički aspekt tog pojma. Tom jednom riječju mu kažemo da je nepredvidiv (jer se ne zna što će smisliti), nepouzdan (jer mora dočekati inspiraciju), da se igra (a ne radi sistematski i ozbiljno), te da će nepredvidivo dugo tražiti rješenje koje će se baviti njegovim unutrašnjim svijetom, a ne nekom stvarnom praktičnom svrhom koju želimo imati (pojašnjeno gore).
Ako vam je itko ikada rekao da ste kreativni (i nakon toga zalupio vratima), onda jako dobro znate što je sve bilo rečeno između riječi.
Poslovna kreativnost danas
Recimo da je takvo tumačenje zaostalo iz nekog drugog vremena, u kojem se tražila uniformnost i masovnost – vremena stvaranja industrijalizacije, koje je daleko iza nas.
Danas, kad krenemo govoriti o kreativnosti u smislu dizajnerskog razmišljanja – odjednom se dogodi vrlo čvrsta struktura kratkih rokova, procesnog razmišljanja, tehnika kojima se lako induciraju ideje i rješenja koje se nekoliko puta isprobaju i provjere s korisnicima prije nego što se proglase za dobra.
(Kreativan) Proces traženja novih rješenja postaje strukturiran, ali i inspiriran proces, koji “u igru” uključuje sve zainteresirane strane.
Kada je definiramo ovako – ima li još koji dio koji je “scary”?
Ima. Novo je i nepoznato. Da bi došli do Novog, često moramo proći kroz Disruptivno, Kaotično i djelovati Agilno. A niti jedno od tog nije ugodno.
Ugodno je ono što je Sigurno, Mirno i Predvidivo. Ljudi smo, to je dio naše prirode.
Problem je što, dugoročno gledano, Sigurno, Mirno i Predvidivo, ako u poslovnom smislu i postoji, vodi u stagnaciju, vodi u “običnost”, neprepoznatljivost, i time u nedovljnu isplativost. Tko si od nas danas može priuštiti da bude neprepoznatljiv?
Kreativna poslovna zona – mišić koji se vježba
Stoga je redovit i planski ulazak u kreativnu poslovnu zonu must-have. Kreativne poslovne vještine su praksa koja se gradi i vježba kao svaka druga praksa – redovitost, dril i kontinuirani rad na istraživanju onoga što jest, što bi moglo bolje i što se od jučer do danas promijenilo.
Inspiracija se ne čeka, kao što niti bolja vremena ne dolaze dok stojimo.
Želite li o(p)stati, krenite odmah.
Promatrajte, istražite, uvidite, pitajte, slušajte, istražite ideje, istražite i prototipizirajte rješenja, i onda ponovo u krug. Vizualno zabilježite kako bi bolje razumjeli.
Vidjeti ćete kako se hrabrost privremenog i planskog ulaza u “kreativno & nepoznato” područje isplati – naročito kada i vas okolnosti svijeta u kojem živimo same prema njemu poguraju. Nemojte čekati, krenite odmah.
.
Želite li podršku u procesu istraživanja drugačijih poslovnih modela, drugačijih načina probližavanja vašoj publici, strukturiranom brainstormingu i vizualnoj facilitaciji vaših procesa?
Imate li svoje viđenje ili razmišljanje o poslovnoj kreativnosti?
Pišite mi na hello@viziom.net , rado ću odgovoriti na sva vaša pitanja.
Choose.
“Everyone has the power to make little choices that can alter their lives forever.”
Alex Banayan, The Third Door
Do we really understand what other people say?
“It is well-known that people communicate through a set of filters shaped by history, sense of identity, beliefs about what is true, and values about what is right, as well as perceptions and interpretations of what is going on. When someone else communicates with us, we squeeze the message through our own personal filtering system to understand.
Of course, people from the same ethnic, cultural, gender, national, or geographic grouping have some common history and beliefs. That makes communication within those groups easier, than between people who come from different backgrounds.
Beyond these differences, each of us also has unique ways of thinking and processing. We pay attention to various aspects of reality, based on how we individually use our brains. Some of us think in detailed linear sequences, while others prefer to envision a larger whole.
Some people are attracted to those things that are different and new, while others are drawn to what is the same (or at least similar) to what they already know.
But what if we could really understand what someone means when he or she talks to us? Even better, what if we could predict someone’s behavior based simply on what was said? Best of all-what if we could influence that behavior by how we responded?”
Shelle Rose Charvet: Words That Change Mind
Why should you make a personal mission statement?
“A personal mission statement is your philosophy, your creed. “It focuses on what you want to be (character) and what you want to do (contributions and achievements), and on the values or principles upon which being and doing are based.”
It is supposed to allow you to state your own constitution based on your deepest values, so you can lead life premised on them. In other words, you state your purpose for being here. Not me. Not your parents. Not your kids. Not your siblings, friends, enemies; not your boss or co-workers. You.
A personal mission statement is about your life’s purpose. This purpose determines the quality and quantity of your life. Literally.”
– Michal Stavicky, A Personal Mission Statement
Budi kao bzzz
Da li vam je poznata situacija – padne vam na pamet neka ful zanimljiva ideja, i krenete s njom – brzinski osmislite plan, otvoriti stranicu, profile na društvenim mrežama, napravite 10 – 20 fora postova, par stotina ljudi vas lajka, nitko zaozbiljno ne primijeti, budem vam mjesec, dva zabavno i nakon toga odzujite u nekom drugom smjeru?
Dosta ljudi bi ovakav pothvat nazvalo ozbiljnim poslovnim planom -onim koji nije uspio – jer imali ste kakav – takav plan, poduzeli akciju i radili – ali eto nije išlo.
No da li je to bas jedini mogući, i/ili točan zaključak ?
Nedavno sam, na temu novih poslovnih modela brainstormala s grupicom ljudi, i u tom procesu nam se pojavila tema komarca.
Iskoristiti smo je u nekom posve drugom kontekstu – ali ono sto je bilo zanimljivo je da smo svi, nakon sto smo nabrojali sve iritantne strane te životinjice, za daljnje razmišljanje koristili samo njene pozitivno strane.
Upornost. Posvećenost cilju. Provlačenje kroz najmanje rupicu.
Uvid je nakon toga bio prejak:
Komarci svojim upornim postojanjem mijenjaju svijet. Osiguravaju egzistenciju tisućama ljudi koji žive od anti-komarcin industrije. Za njihovo istraživanje se plaćaju znanstvenici. Zbog njih se patentiraju novi izumi. Zbog bih se drugačije planira građenje infrastrukturnih građevina – znate priču o Panamskom kanalu?
Ako iz njihovih karakteristika izuzmemo sitnicu da smo im bas mi lovina (i sve drugo povezano s tim) Komarci su mala, naizgled beskorisna, ali fenomenalno zanimljiva bića čiji strategiju upornosti, mnogobrojnosti i neiskorjenjivosti valja usvojiti.
Primjenimo to na primjer s početka priče
Da je bilo koji od tih projekata bio kao komarac, mali, uporan, bzzzkav, ali i nezaobilazan – pronašao bi put do uspjeha.
Vrijednost uvida koji dolazi iz nečega što ne volimo
Koji put nam je teško učiti od stvari koje ne volimo, kao sto ja npr. nimalo ne uzvracam ljubav komarcima koji me obožavaju.
Zašto? Vjerojatno zato jer smo emocijom vezani za onaj dio koji ne volimo, pa nam on “zamagljuje” pogled s druge perspektive.
Taj dio koji ne volimo je bitno osvijestiti i nikako ga ne ponoviti ga u novom modelu u koji stvaramo, ali svakako u njega uključiti sve one dobre i nezamjenjive karakteristike koje vode u uspjeh.
Kad promislim što se sve može naučiti od komarca, zamislim se nad tim što se tek može naučiti od slona.
O tome, neki drugi put.
Creativity bias – hoće li ta kreativnost u našu butigu?
Već desetljećima se kreativnost navodi kao jedna od top 5 poslovnih vještina potrebnih današnjim i budućim leaderima, i organizacijama koje planiraju opstati na tržištu. Zadnji takav popis na koji sam naišla, onaj od prošle godine, izlistao je kreativnost na prvo (1) mjesto.
Zanimljivo – izgleda da je kreativnost dobija na vrijednosti kako poslovi i situacije postaju kompleksnije. Ne razumijemo i/ili ne znamo što ćemo s tim – znači, treba nam neko kreativno rješenje! Poznato?
Nakon te konstatacije i dijagnoze, stvari se u većini slučajeva nastave “onako kako smo to uvijek, i prije radili”.
Nije to tako od jučer – još 1959 Asimov je u svom poznato eseju o kreativnosti i generiranju ideja “The world in general disapproves of creativity.” objasnio da “the fact that we celebrate new and original ideas after they’ve become widely accepted doesn’t mean that we truly embrace creativity.”
Ne samo Asimov, već i znanstvenici potvrđuju isto
Istraživači i psiholozi Cornell University-a objavili su istraživanje na temu “The Bias Against Creativity: Why People Desire But Reject Creative Ideas “ u kojem objašnjavaju:
“Creativity causes us to take a negative view of creative ideas and projects, relative to those that are more practical.”
Ova studija, koju je sa suradnicima provela prihologinja Jennifer Mueller, ukazala je na postojanje paradoksa u našem uobičajenom poimanju kreativnosti: “At the same time that we desire creativity, we also fear it.”
No međutim, kada “nova” ideja postane prihvaćena, odjednom i kreativnost koju je donijela postane općeprihvaćena.
Pošto svijet ide dalje, izgleda da se povremeno dogodi neki kreativni “klik”, netko kreativnost krene koristiti na pravi način, na pravom mjestu i u pravo vrijeme – ili je nazove nekim drugim imenom, pa ona izgubi taj katastrofični duh i postane bezazlen poslovni proces koji rezultira većom kvalitetom i inventivnim rješenjem.
Nazove je drugim imenom, kažeš…. hm
Razumijemo li što točno “kreativnost u poslu znači”?
Vrlo jednostavno – Kreativnost je sposobnost, vještina pronalaženja novih rješenja za stara, nova, nepoznata pitanja. Ništa više, i ništa manje od toga.
Što je to onda u njoj tako paralizirajuće?
Pošto o ovoj temi razmišljam već dugo (čitaj, cijeli život), podijeliti ću s vama svoje uvide na temu zašto je tome tako:
Kreativnost je pojam koji se krivo i/ili preusko tumači
Za uvod: pogledajte odličan video u kojem Chris Do priča o razlici umjetnosti i dizajna.
Bit te razlike je u tome što je “Umjetnost ono što radimo kako bi izrazili sebe” , a “Dizajn je ono što radimo kako bi riješili nečiji problem”. Stvar koju smo pri tome izradili može biti ista, ali je naša namjera drugačije, u prvom slučaju je osobna, a u drugom poslovna. Slažete se?
U životu, kad nekome kažemo da je “kreativan” mislimo na umjetnički aspekt tog pojma. Tom jednom riječju mu kažemo da je nepredvidiv (jer se ne zna što će smisliti), nepouzdan (jer mora dočekati inspiraciju), da se igra (a ne radi sistematski i ozbiljno), te da će nepredvidivo dugo tražiti rješenje koje će se baviti njegovim unutrašnjim svijetom, a ne nekom stvarnom praktičnom svrhom koju želimo imati (pojašnjeno gore).
Ako vam je itko ikada rekao da ste kreativni (i nakon toga zalupio vratima), onda jako dobro znate što je sve bilo rečeno između riječi.
Poslovna kreativnost danas
Recimo da je takvo tumačenje zaostalo iz nekog drugog vremena, u kojem se tražila uniformnost i masovnost – vremena stvaranja industrijalizacije, koje je daleko iza nas.
Danas, kad krenemo govoriti o kreativnosti u smislu dizajnerskog razmišljanja – odjednom se dogodi vrlo čvrsta struktura kratkih rokova, procesnog razmišljanja, tehnika kojima se lako induciraju ideje i rješenja koje se nekoliko puta isprobaju i provjere s korisnicima prije nego što se proglase za dobra.
(Kreativan) Proces traženja novih rješenja postaje strukturiran, ali i inspiriran proces, koji “u igru” uključuje sve zainteresirane strane.
Kada je definiramo ovako – ima li još koji dio koji je “scary”?
Ima. Novo je i nepoznato. Da bi došli do Novog, često moramo proći kroz Disruptivno, Kaotično i djelovati Agilno. A niti jedno od tog nije ugodno.
Ugodno je ono što je Sigurno, Mirno i Predvidivo. Ljudi smo, to je dio naše prirode.
Problem je što, dugoročno gledano, Sigurno, Mirno i Predvidivo, ako u poslovnom smislu i postoji, vodi u stagnaciju, vodi u “običnost”, neprepoznatljivost, i time u nedovljnu isplativost. Tko si od nas danas može priuštiti da bude neprepoznatljiv?
Kreativna poslovna zona – mišić koji se vježba
Stoga je redovit i planski ulazak u kreativnu poslovnu zonu must-have. Kreativne poslovne vještine su praksa koja se gradi i vježba kao svaka druga praksa – redovitost, dril i kontinuirani rad na istraživanju onoga što jest, što bi moglo bolje i što se od jučer do danas promijenilo.
Inspiracija se ne čeka, kao što niti bolja vremena ne dolaze dok stojimo.
Želite li o(p)stati, krenite odmah.
Promatrajte, istražite, uvidite, pitajte, slušajte, istražite ideje, istražite i prototipizirajte rješenja, i onda ponovo u krug. Vizualno zabilježite kako bi bolje razumjeli.
Vidjeti ćete kako se hrabrost privremenog i planskog ulaza u “kreativno & nepoznato” područje isplati – naročito kada i vas okolnosti svijeta u kojem živimo same prema njemu poguraju. Nemojte čekati, krenite odmah.
.
Želite li podršku u procesu istraživanja drugačijih poslovnih modela, drugačijih načina probližavanja vašoj publici, strukturiranom brainstormingu i vizualnoj facilitaciji vaših procesa?
Imate li svoje viđenje ili razmišljanje o poslovnoj kreativnosti?
Pišite mi na hello@viziom.net , rado ću odgovoriti na sva vaša pitanja.
It’s not a challenge, it’s a training that makes you best
Moji VR treninzi upravo postaju javni.
Odlučila sam dnevnom bilješkom popratiti sadržaje koji mi privuku pažnju. kako ću ih postati ovdje, primarni izvor inspiracije će mi biti vaši postovi na mom LinkedIn feedu, a ponekad i stvarni događaji kojima ću nazočiti.
Zašto postovi?
– neki se jednostavno moraju vizuelno zabiljeziti
– neki su mi izazov
– a neki su mi jednostavno u pravom trenutku uletili u kadar tj. na feed
– znaci, slucajnim odabirom sretnem vas post i nacrtam ga – i tagam autora posta, naravno
– vidite li post koji traži da ga se nacrta? tagajte vi mene 🙂
Zašto to radim?
– pripremam se za vizualno bilježenje Konferencije Kreativni Puls, pa mi treba intenzivna warm-up praksa
– a pošto se vizuelno bilježenje uvijek događa javno, dobro je da su i treninzi javni
Što je moj gain:
Redovita dnevna praksa koja mi ima dodatnog smisla, motivira me za više, i povezuje s drugim ljudima.
Bit ovog posla je da brzo, jednostavno i redovito vizuelno biljezim tudje rijeci. Da bi to u stvarnoj situaciji (na radionici, sastanku ili konferenciji) što bolje odradila, treniram. I to je to.
Vizualno biljezenje vam je kao trcanje, sto vise vjezbate, bolje I dalje trcite.
Dragi ljudi čije sam postove vizuelno zabilježila,
nadam se da ste s tim ok. Ako slučajno niste, javite mi pa ću maknuti svoj post.
Naravno, veselilo bi me da ste ludo oduševljeni, ali ako i niste, sve ok – ovo je ipak samo moja praksa u kojoj možete i ne morate aktivno sudjelovati.
Onima čije sam postove nacrtala rado ću mailom poslati sken crteža – naravno, ako mi jave da ga žele i pošalju mail adresu na koju im ga mogu poslati, a zauzvrat bih rado dobila uzvratnu fotku i/ili link instalacije i/ili načina korištenja istog.
Imate li pitanje, komentar i želite li samnom podijeliti svoje mišljenje ili stajalište, javite se – veselim se vašim porukama.
Želite li znati više o tome kako vizualni prikazi pomažu u razmišljanju i donošenju odluka, pročitajte i članak “Vizualno razmišljanje + Radna memorija našeg uma = Naš problem solving team”
Želite li i sami istražiti vizuelnu facilitaciju? Javite nam se za više informacija o nadolazećim trening-radionicama Vizualnog razmišljanja i facilitacije (mailom na hello@viziom.net, dijana@dijananovak.com ili pozivom na +385 95 588 1000)
Držite li sami radionice, treninge i sastanke koje želite popratiti vizualnim bilježenjem? Radite li s podacima ili izvještajima koje želite prikazati na vizuelan način? Rado ćemo vizualno podržati vaše aktivnosti i projekte.
Svaka suradnja praćenja vašeg internog i autorskog sadržaja je popraćena dokumentom o diskreciji s naše strane.
.
.
.
Zašto ovo nije challenge?
Svakodnevno crtkaram cijeli život. Ako koji dan nisam crtala, onda sam fotkala, editirala, snimala video. Poneki dan slikala, radila fusing stakla, nakit, odjeću, plela – sve to onako usput, uz “ozbiljan posao”. Nimalo slučajno. moji radovi su pronašli put do nekoliko galerija u USA, do muzeja contemporary art u Koreji i do nekoliko publikacija.
Znači, svakodnevno nacrtati skicu meni nije challenge. U mom razumijevanju tog pojma, “challenge” bi mi bio da sam nova u crtanju ili nova u prebacivanju sadržaja iz jednog modaliteta u drugi, pa želim vidjeti da li to i koliko mogu. Challenge napraviš jednom, dokažeš da možeš, i onda se ideš challengirati s nečim drugim.
Trening – to je ono što radiš svaki dan, i u čemu drilaš praksu u kojoj si dobar. Treningom postižem da uvijek mogu dobro.
Odnos između treninga i challenge-a je kao onaj između dijete koju treba držati svaki dan i koja propadne ako jedan dan zezneš, i odmjerenog načina prehrane kojeg se veselo držite cijelo vrijeme, i u kojem možeš “omanuti” obrok, ali se već sa sljedećim vratiš na pravi track.
Ono što ću ja u ovoj praksi svakako “omanuti” su vikendi, ali i dani kad će mi se postati nešto drugo.
Možda je ova verbalna razlika samo u mom uhu i mom centru za razumjevanje teksta, ali mislim da je u životu važno sam sebi pravilno spojiti terminologiju i akciju – to vam je ono s razlikom između “moram” i “hoću”.
Komentirate li GIF-om?
Znate što je GIF, zar ne?
GIF = graphic interchange format
Izgleda kao malo ispredkidani kratki crtani ili slikovni video, često s kratkom, velikim slovima napisanom porukom. FB vam ga automatski ponudi kada pišete komentar na neki post. LinkedIn ga za sada još ne nudi kao mogućnost.
Koristeći GIf, lako možete stereotipnu poruku zamijeniti ekspresivnim i življom slikom. Umjesto dugačkog objašnjavajućeg komentara (za napisati kojeg vam treba 20 minuta tipkanja, a koji će rijetko tko do kraja pročitati) možete u sekundi odgovoriti slikom koja vrijedi bar 1000 riječi plus one 4 koje podebljavaju ono što je pisac htio reći.
Na primjer, umjesto stereotipnog “čestitam” komentirate ovako:
Ovo puno više govori, zar ne?
Ako ovo radite, to znači koristite se slikovnim rječnikom i vizuelnim razmišljanjem. Razumijete ga, naravno … a kako ga govorite, tj pišete?
Naime, kada u svoje misaone tokove propustimo kroz kanal Um – Ruka – Papir, puno toga nam se u trenutku pojasni. Jednako kako nam je lakše protumačiti nečiji komentar GIF-om nego čitati 10 redaka pojašnjenja što je pisac htio reći, tako nam je lakše na papiru posložiti svoje vlastite misli i vidjeti ih zajedno. Ono što je zapisano na neki način počinje biti stvarno, lakše pregledno, a međusobni odnosi različitih djelova informacija su jasnije vidljivi.
Kad se razgovara o praksi Vizuelnog mišljenja i korištenja istog u poslovnom okruženju, većina ljudi kaže “ma ne znam ti ja crtati!”.
No crtanje uopće nije poanta stvari, nije poanta riječ “automobil” zamijeniti crtežom istog, koristiti se može samo i isključivo tekst, i najobičnije crte i linije za povezivanje i označavanje istog.
I da, tek kad isprobate, vidite da su post-it-i dobri, ali ni blizu toliko dobri i kreativno produktivni kao slobodno korištenje pisanog prostora, sukladno važnosti i potrebi koju napisane informacije nose.
U svom radu “What’s Going on in This Picture? Visual Thinking Strategies and Adult Learning” H. Landorf (Florida International University) piše o istraživanju i načinima korištenja strategija vizualnog razmišljanja, te zaključuje:
Svu potrebnu opremu (um, oko, ruku, papir i pokoji marker) potrebnu za Vizuelno razmišljanja posve sigurno imate. Ja uvijek ovaj način rada uspoređujem s trčanjem – od uspješne prakse trčanja me dijeli samo trening. A u vizuelnom razmišljanju sam do sada odradila preko nekoliko maratona, od kojih je mi je jedan od prvih bio na arhitektonskom fakultetu.
Stoga radionice Vizuelnog razmišljanja uvijek nazivam i podrazumijevam treninzima. Treniramo posložiti i odabrati svoj vizualni rječnik, treniramo i isprobavamo graditi svoje šprance i predloške za redovitu praksu. Kao i trčanje, i ovaj trening traži redovnu praksu, i lakši je uz vodstvo i podršku. Veselilo bi me da vas podržim u vašoj!
What’s in your Visual Recording toolbox?
Although we sometimes think about ourselves differently, we humans are visual creatures, which means that our visual impressions have a significant impact on our life.
Did you notice that we say “Let me see …” when you want to hear something? “Let me see …” also means that we want to touch something or try it out.
Visual recording has been with us as long as humankind exists – if you don’t believe it, remember the cave drawings. It has changed it’s ways and served us differently in history. Because of it, we know today how people lived in the past. Somebody, whom we usually refer to as an artist – made a painting of somebody’s home, somebody’s family and property.
Today, it bloomed in different modalities, and besides fine art, it spread in social and business-related space. The visual recording became a useful tool for companies, helping them to raise performance and transform.
As Kelvy Bird calls it >> ” A Social Art of the 21st Century” Visual recording / facilitation / harvesting / Graphic recording / Graphic Scribing – all names refer to the similar activity of quick and bright visual capturing of the meeting content.
This is how Brandy Ackerback, well know visual facilitator, explains what she does for a living: “I draw what people say.“
The best part is that Visual recording is easy. It takes practice, but once you establish your own, it can be useful to you from the very beginning of it.
So what’s in your toolbox right now?
Let me see – you have eyes, hands, some ordinary markers, plain paper … it’s more than enough to start!
You don’t need to be a creative one to master visual recording skill.
As long as you can write big letters, and draw straight and curved lines, you’re well equipped to start.
Add some markers, and you’re ready to fly!
I’d be happy to support you!
If you get lost somewhere in between, feel free to contact me for a Visual recording & facilitation training.
As architect and artist, I have a life-long visual recording experience that started on margins of my notebooks, spread to the edges of the projects, many small notebooks that I always carry with me. As an expressive arts practitioner, all the workshops and sessions I ever held involved some pen and paper. I’d be happy to share my pool of practices with you.
3 amazing side-effects of your business model development process
[read it on CustomerThink]
Growing your business idea into a business model, framework or method is a process of digging deep into your business idea essence.
When you start this process the first thing, you’ll find out is that your business idea is a vast territory full of various potential, waiting for you to build a structure on it.
When you get an excellent business idea, it’s like someone just gave you a first class ground parcel in the business city area. What would you do with that?
Build some structure on it, wouldn’t you?
The structure that serves your clients uniquely and purposefully, in the best possible way.
But also, you’ll think about all the people who’ll pass by as well, and you’ll want them to like it, become interested in it, and want to find out more about it.
Many of passengers will come in, look around, some of them will admire but walk away this time, but remembering that it’s there, and few of them will immediately enter and become your clients.
You see the analogy with the content about your business that you’ll put out there, don’t you?
It’s the beautiful façade on the business structure that shows what’s in there for your clients, and it organically grows as your business model developed.
Here are 3 amazing side-effects that come out of business idea development process:
1 – when you dig deep into your business idea, you’ll discover its purpose in your life – your “why”, and this will reveal many meaningful stories that you can share and attract like-minded peopletheir “why”, so your content can reflect how deeply you understand their challenges
2 – building your framework or model is like building a house, you’ll take many things in consideration, talk to people who’ll be using it, get much insight and find out their stories,
3 – no matter how well-designed your facade is, it’s not a self-standing thing, there must be a structure behind it.
Therefore every piece of work you put in business model or framework development will also result with authentic and valuable content that will attract the right people to your business.
If you imagine your business in this way, you can clearly see the purpose of content in your business scheme.
People need to know that you’re out there, and many of them are missing your service and expertise.
Thinking of a content you put out there as a way of communicating that you exist, so they could easier find you, read about what you do, think and feel that you’re the right person to go to, and, based on that, take action.
Creative Business Drive is my framework that aims to help you work on structuring your own business model and framework, as well as plan your content creations accordingly. If you’re interested to find out that might work for your business, book a free strategy session with me and find out!
6 reasons Why adding extra value matters
The secret behind any successful business is providing your clients with that what they really need, and adding your authentic value to it.
If you’re reading this article, I assume that you are an expert in your field, so why should you thrive to add extra effort to it?
Here’s why:
1 – adding extra value means that you really, personly and genuinely care about your clients and results they’ll get from your service
2 – adding extra value shows how much you love that what you do
3 – if you give some value away upfront, it paints a picture as there is there’s plenty of it later on
4 – by doing so you take the chance to show your expertise
5 – it shows that you actually do care about the people, not only about the money you’re getting from them
6 – following up with value is a beautiful way to express the gratitude
The design thinking coaching process is also about finding out the new way to add extra value to your existing business and incorporating a human-centred approach to designing your services.
Amazing part if it is, no matter how long you are in your business and how good you are, it turns out that there’s always an extra space to add some new, contemporary and authentic value to it.
If you’re interested in exploring what design thinking coaching can do for your business, book a free strategy call here>>>
After booking it, you’ll receive an extra gift: my Coaching card set (48 cards, 4 pages) in PDF format. Please print it out and cut it out, and we might use them during the call